Jutro za mnoge počinje gotovo automatski: ustajanje iz kreveta, prva kafa, tuširanje i brzo spremanje za obaveze. Ipak, upravo u tim prvim minutama nakon buđenja organizam prolazi kroz promjene koje nisu beznačajne za srce i krvne sudove.
Kardiolozi upozoravaju da se kod pojedinih ljudi, naročito onih starijih od 50 godina i onih koji već imaju povišen krvni pritisak ili srčane tegobe, određene jutarnje navike mogu pokazati kao dodatni napor za kardiovaskularni sistem.
Dok se tijelo budi, prirodno raste aktivnost hormona poput adrenalina i kortizola, a istovremeno se postepeno povećavaju krvni pritisak i broj otkucaja srca. Kod zdravih osoba taj prelaz uglavnom prolazi bez većih posljedica, ali kod osjetljivijih ljudi jutro može biti period kada su promjene u organizmu izraženije i kada je razumno biti pažljiviji nego inače.
Zbog toga stručnjaci ne savjetuju dramatiziranje svakog jutarnjeg rituala, nego upozoravaju na nekoliko jednostavnih grešaka koje je lako izbjeći.
Takva upozorenja ne znače da je jutro samo po sebi opasno, niti da bi ljudi trebalo da odustanu od svojih navika. Suština je u tome da se prvi sat dana često doživljava olako, iako tada tijelo tek prelazi iz faze odmora u fazu aktivnosti. Upravo zato male promjene u načinu buđenja, unosu tečnosti ili izboru temperature vode mogu imati veći značaj nego što se na prvi pogled čini.
Zašto je srce osjetljivije odmah nakon buđenja
Tokom sna krvni pritisak i broj otkucaja srca obično su niži. To je prirodan dio noćnog odmora i trenutak kada se organizam oporavlja od dnevnog napora. Međutim, s prvim satima jutra tijelo ulazi u novu fazu: hormoni budnosti rastu, krvni sudovi se postepeno prilagođavaju, a cirkulacija se priprema za aktivnosti koje slijede. Taj prelaz je kod većine ljudi neprimjetan, ali ne i za sve.
Stručnjaci posebno skreću pažnju na osobe koje imaju visok krvni pritisak, bolesti srca ili druge hronične zdravstvene tegobe. Kod njih jutarnji skokovi pritiska, nagli pokreti ili dodatni stimulansi mogu izazvati neugodnost ili pojačati opterećenje srca. To je i razlog zbog kojeg se savjeti o jutarnjim navikama ne odnose samo na starije osobe, nego na širi krug ljudi koji žele smanjiti nepotrebne fiziološke oscilacije na početku dana.
U takvom okviru posebno se izdvajaju četiri postupka koje kardiolozi i drugi stručnjaci najčešće spominju kao nešto što treba izbjegavati ili barem prilagoditi vlastitom stanju. Riječ je o navikama koje same po sebi nisu opasne za svakoga, ali u određenim okolnostima mogu napraviti razliku između mirnog buđenja i nepotrebnog stresa za srce.
Prva preporuka odnosi se na samo ustajanje iz kreveta. Mnogi ljudi, čim otvore oči, odmah sjednu ili ustanu i pređu na dnevnu rutinu. Ipak, tijelu je potrebno nekoliko trenutaka da se prilagodi promjeni položaja. Kada se iz ležećeg položaja pređe u uspravan prebrzo, krv se pod utjecajem gravitacije može kratko zadržati u donjim dijelovima tijela, zbog čega dotok krvi u mozak nakratko slabi.
Posljedice tog naglog pokreta mogu biti vrtoglavica, osjećaj nestabilnosti, zamagljen vid, a kod osjetljivijih osoba i kratkotrajna nesvjestica. Zbog toga se preporučuje jednostavan, ali važan redoslijed: nakon buđenja prvo nekoliko puta duboko udahnuti, zatim sjesti na rub kreveta i sačekati minut ili dvije prije nego što se polako ustane. Ova navika posebno je korisna starijim ljudima, kod kojih je regulacija pritiska često osjetljivija.
Druga stvar na koju upozoravaju stručnjaci jeste jutarnja kafa. Za mnoge je ona gotovo simbol početka dana, ali kafa odmah nakon buđenja ne mora biti najbolji izbor za svakoga. Organizam je u tom trenutku već prirodno pod utjecajem hormona koji povećavaju budnost, pa dodatna količina kofeina može kod pojedinih osoba izazvati ubrzan rad srca, prolazan porast krvnog pritiska, nervozu ili osjećaj lupanja srca.
Zato se preporučuje da se prije prve kafe popije čaša vode i sačeka dvadesetak do trideset minuta. Takav raspored ne znači odricanje od omiljenog napitka, nego smanjenje mogućeg šoka za organizam koji se tek budi. Kod ljudi koji su osjetljiviji na kofein, ili već imaju kardiovaskularne probleme, ovaj redoslijed može biti posebno važan.
Tuširanje i voda: dvije sitnice koje mogu napraviti razliku
Treća jutarnja navika na koju se skreće pažnja jeste tuširanje uz ekstremnu temperaturu vode. Jutarnji tuš može biti prijatan način razbuđivanja, ali velika razlika između temperature vode i temperature tijela predstavlja dodatni stres za organizam. Vrlo hladna voda može naglo suziti krvne sudove, dok veoma vruća može dovesti do njihovog širenja. Oba odgovora tijela predstavljaju određeno opterećenje za cirkulaciju.
Za osobe koje imaju bolesti srca ili visok krvni pritisak takve nagle promjene nisu poželjne, jer mogu dodatno opteretiti kardiovaskularni sistem. Zato se kao najpouzdaniji izbor navodi mlaka ili umjereno topla voda. Ona omogućava higijenu i razbuđivanje, ali bez naglih fizioloških oscilacija koje bi mogle biti neugodne ili rizične za osjetljivije ljude.
Četvrta važna navika, iako često zaboravljena, jeste unos vode odmah nakon buđenja. Tokom noći organizam prirodno gubi određenu količinu tečnosti putem disanja i znojenja, pa se mnogi bude blago dehidrirani. Čaša vode ujutro može pomoći da se nadoknadi izgubljena tečnost i olakša normalno funkcionisanje tijela u prvim satima dana.
Dobra hidratacija važna je za normalnu cirkulaciju, regulaciju tjelesne temperature, rad bubrega i ukupno funkcionisanje organizma. Ipak, i tu postoji važna napomena: količinu tečnosti treba prilagoditi vlastitim zdravstvenim potrebama. To posebno vrijedi za ljude kojima je ljekar zbog bolesti srca ili bubrega preporučio ograničen unos tečnosti. Drugim riječima, ni navika koja je generalno korisna ne treba se primjenjivati bez razmišljanja o ličnom zdravstvenom stanju.
Upozorenje o jutarnjim navikama dobija dodatnu težinu i zbog toga što brojna istraživanja pokazuju da su srčani i moždani udari nešto češći u jutarnjim satima nego u ostatku dana. Jedno od objašnjenja je upravo prirodni jutarnji porast krvnog pritiska i pojačana aktivnost simpatičkog nervnog sistema.
To ne znači da će se srčani udar dogoditi svakome niti da je jutro samo po sebi opasno, ali ukazuje na to da organizam u tom periodu prolazi kroz osjetljivu tranziciju.
Zato se naglašava da je najvažnije voditi računa o faktorima rizika i pridržavati se preporučene terapije. Jutarnje navike mogu pomoći da se dan započne mirnije, ali one ne zamjenjuju medicinski nadzor ni liječenje. Kod ljudi s već poznatim srčanim problemima, pravilno uzimanje lijekova i redovne kontrole ostaju osnovna zaštita.
Uz te četiri ključne preporuke, ljekari podsjećaju i na nekoliko općih pravila koja dugoročno pomažu srcu. Dovoljno sna, redovno uzimanje propisane terapije, uravnotežen doručak, nepušenje, održavanje zdrave tjelesne težine i fizička aktivnost dio su šire slike zdravog načina života. Ako neko planira jutarnje vježbanje tokom velikih vrućina, savjet je da se odabere blaži intenzitet i da se pije dovoljno vode.
Postoje i situacije kada se ne treba čekati ni minut, bez obzira na to je li jutro ili ostatak dana. Ako se pojavi jak pritisak ili bol u grudima, bol koji se širi u ruku, vrat ili vilicu, otežano disanje, iznenadna slabost jedne strane tijela, poremećaj govora ili gubitak svijesti, potrebno je odmah pozvati hitnu medicinsku pomoć. Brza reakcija u takvim slučajevima može biti presudna.
Jutro tako ostaje najobičniji dio dana, ali i trenutak kada se mogu napraviti male, korisne prilagodbe. Polagano ustajanje, čaša vode, umjeren odnos prema kafi i izbjegavanje naglih temperaturnih promjena jednostavni su postupci koji ne zahtijevaju mnogo, a mogu pomoći da srce i krvni sudovi dobiju mirniji početak dana.
Za one koji već žive s visokim pritiskom ili bolestima srca, razgovor s ljekarom o vlastitim jutarnjim navikama može biti jednako važan kao i bilo koja druga preporuka za očuvanje zdravlja.
